Bronić A1 , Leniček Krleža J 2
1Klinički zavod za kemiju, Klinika za traumatologiju, KBC ˝Sestre Milosrdnice˝, Zagreb
2Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinika za dječije bolesti, Zagreb
U razdoblju od 6. do 9. listopada 2012. godine u organizaciji Mediteranske Lige za prevenciju tromboembolijskih bolesti (MLTD)1 u Francuskoj Nici održan je 22. Internacionalni kongres o trombozi (ITC)2. Na kongresu je registrirano više od 750 sudionika, prezentirano je preko 300 radova a sudjelovanje se vrednovalo i od strane Europskog odbora za akreditaciju u kardiologiji (European Board for Accreditation in Cardiology). U fokusu brojnih prikazanih predavanja i simpozija bila je nova generacija protuzgrušavajućih lijekova te nove strategije u prevenciji i liječenju arterijske i venske tromboze.
Nova generacija protuzgrušavajućih lijekova u uporabi je nešto više od dvije godine, a djelovanje im je usmjereno na inhibiciju trombina ili faktora Xa. Pokazali su potencijal u liječenju i prevenciji duboke venske tromboze te kod moždanog udara povezanog s fibrilacijom atrija. Za navedene indikacije odobreni su u velikom broju zemalja, a kontekstu akutnog koronarnog sindroma (ACS) preliminarna istraživanja su pokazala obećavajuće rezultate. Stoga i nije neobično da su na 22. ITC-u sumirani najvažniji koraci napravljeni na ovom području. Ono što je još uvijek predmet oprečnih mišljenja i brojnih debata je monitoring terapije novim lijekovima. Zbog svoje stabilne i reproducibilne kinetike novi protuzgrušavajući lijekovi smatraju se lijekovima koji ne zahtjevaju monitoring, međutim, nekoliko izlaganja održano je i na temu moguće korisnosti slijeda terapije u specifičnim kliničkim situacijama kao i o utjecaju novih lijekova na koagulacijske testove. Nadalje, jedno od ključnih pitanja na koje se nastoji odgovoriti je i koji su to mehanizmi odgovorni za varijabilnosti individualnog odgovora na primjenu ASK i klopidogrela u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ACS. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su promjene vezane za COX-1 značajke rezistencije ASK, a sve je više podataka o tome da je uzrok varijabilnosti odgovora na terapiju klopidogrela mehanizam njegove pretvorbe u aktivni metabolit. Stoga se smatra da bi se odluka o njegovoj primjeni u liječenju trebala donijeti nakon što se ispita trombocitna funkcija, a dodatne informacije u smislu rezistencije bi se mogle dobiti genotipizacijom pojedinih izoenzima CYP sustava koji su odgovorni za pretvorbu klopidogrela u aktivni metabolit. Dakako, preporuke za svakodnevnu praksu još uvijek nema jer se tek treba pronaći idealni laboratorijski test koji bi dao odgovor na osnovno pitanje o kliničkoj koristi primjene klopidogrela.
Nadalje, vrlo zanimljivo predavanje o novijim cirkulirajućim biomarkerima koji se primjenjuju i/ili se nastoje istražiti u svrhu identifikacije osoba s većim rizikom obolijevanja kardiovaskularnih bolesti održala je prof. Lina Badimon, vrsna kardiologinja, predsjednica slijedećeg 23. ITC-a3. U predavanju su prikazane najnovije spoznaje o kliničkoj primjeni markera upale (CRP-a, IL18), disfunkcije endotela (ICAM-1,VCAM-1), ishemije (apolipoprotein J), nekroze (troponini) te neurohormonanih markera (moždani natriuretski peptid i kopeptin).
Na 22. ITC-u je prikazan čitav niz zanimljivih izlaganja vezan za tromboembolijske bolesti od kojh je ovdje izdvojen samo dio, a sažetci svih predavanja se mogu pronaći u novom službenom časopisu MLTD-a, Thrombosis Research1. Sa svojim radovima u radu Kongresa sudjelovalo je i nekoliko kolega iz Hrvatske, a kako bi se unaprijedila prevencija i skrb za oboljele od velike važnosti biti će prikaz rezultata novih faza bazičnih i kliničkih istraživanja te razmjena iskustva na slijedećem, 23.ITC-u3 (14-17.svibnja 2014. god. Valencia, Španjolska).
POVEZNICE
1 http://www.medleague-thrombosis.org/mltd/
2 http://www.thrombosis2012.org
3 http://www.thrombosis2013.org